U nedavnim izjavama sugerisao je čak i mogućnost upotrebe vojne sile kako bi SAD preuzele kontrolu nad Grenlandom. Poručio je da će, ukoliko SAD ne steknu kontrolu nad ovim samoupravnim teritorijem Danske, koja je članica NATO-a, ostrvo pasti u kineske ili ruske ruke.
Associated Press je detaljno analizirao njegove izjave i objavio šta su zapravo činjenice.
Trump o sigurnosnoj situaciji na Arktiku
“Treba nam to zato što, ako pogledate oko Grenlanda sada, tamo su ruski razarači, kineski razarači i, još važnije, ruske podmornice posvuda. Nećemo dozvoliti da Rusija ili Kina okupiraju Grenland, a to je ono što će uraditi ako mi ne reagujemo”, rekao je američki predsjednik.
Činjenice: Stručnjaci su više puta odbacili Trumpove tvrdnje o kineskim i ruskim vojnim snagama koje navodno vrebaju uz obalu Grenlanda. Kažu da Rusija djeluje u Barentsovom moru, uz skandinavsku obalu, dok i Kina i Rusija imaju prisustvo u Beringovom moru južno od Aljaske.
“Ta izjava nema nikakvog smisla kada je riječ o činjenicama”, rekao je Andreas Østhagen, direktor istraživanja za arktičku i pomorsku politiku u Institutu Fridtjof Nansen u Oslu i dodao: “Nema ruskih i kineskih brodova posvuda oko Grenlanda. Rusija i/ili Kina nemaju kapacitet da okupiraju Grenland ili da preuzmu kontrolu nad Grenlandom.”
Inžinjer Lars Vintner je za Associated Press rekao: “Jedine Kineze koje ja vidim su u restoranu brze hrane”. Istakao je da često ide u plovidbu i u lov i da nikada nije vidio ruske ili kineske brodove.
Još jedan stanovnik Grenlanda, Hans Nørgaard, rekao je za AP da su Trumpove tvrdnje “fantazija”.
Lin Mortensgaard, stručnjakinja za međunarodnu politiku Arktika pri Danskom institutu za međunarodne studije, kazala je da vjerovatno postoje ruske podmornice u blizini Grenlanda, kao i drugdje širom ogromnog Arktika, ali da nema površinskih plovila.
“Kina ima istraživačke brodove u centralnom Arktičkom okeanu, a i kineska i ruska vojska učestvovale su u zajedničkim vježbama na Arktiku, no one su se odvijale bliže Aljasci”, navela je ona.
Na pitanje o Trumpovoj tvrdnji da se oko ostrva nalazi više kineskih i ruskih brodova i podmornica, grenlandska ministrica za prirodne resurse Naaja Nathanielsen odgovorila je u utorak: “Ne da mi znamo.” Iako Rusija i Kina imaju interes za Arktik, “mi ne uočavamo stvarnu prijetnju”, dodala je.
“Amerika se i dalje prepoznaje kao prilično velika supersila”, rekla je Nathanielsen, dodavši: “I ne vidim da Rusija ili Kina imaju apetit da to destabilizuju.”
Trump o odbrani Danske na Grenlandu
“Znate li kakva je njihova odbrana? Dva pseća saonica”, izjava je Donalda Trumpa.
Činjenice: Sirius Dog Sled Patrol, elitna jedinica danskih mornaričkih snaga, koja provodi dalekosežno izviđanje i osigurava danski suverenitet u arktičkoj divljini, stacionirana je na Grenlandu. Stručnjaci ističu da je riječ o ključnom dijelu danske vojne infrastrukture u surovom arktičkom okruženju.
“Zapamtite, prijevoz u tom području odvija se ili morem ili zrakom. Nema autoputeva”, kaže Steven Lamy, profesor međunarodnih odnosa i stručnjak za sigurnost na Arktiku na Univerzitetu Južne Kalifornije, dodavši: “Ne možete jednostavno sjesti u auto, borbeno vozilo Bradley ili tenk i otići tamo. Zato imaju pseće saonice.”
Pored ovih specijalnih elitnih snaga, Danska ima nekoliko patrolnih površinskih brodova i izviđačkih aviona, a kraljevina dodatno jača svoje vojno prisustvo oko Grenlanda i u širem sjevernom Atlantiku. Prošle godine vlada je sa partnerima, uključujući vlade Grenlanda i Farskih ostrva, još jednog samoupravnog teritorija Danske, najavila sporazum vrijedan oko 14,6 milijardi kruna (2,3 milijarde dolara) kako bi se “unaprijedile sposobnosti nadzora i očuvanja suvereniteta u regiji”.
Plan predviđa tri nova arktička ratna broda, dvije dodatne bespilotne letjelice za dalekometni nadzor i satelitske kapacitete.
U međuvremenu, Združena arktička komanda Danske ima sjedište u Nukuu, glavnom gradu, i zadužena je za “nadzor, potvrđivanje suvereniteta i vojnu odbranu Grenlanda i Farskih ostrva”, navodi se na njenoj web stranici. Komanda ima manja satelitska uporišta širom ostrva. Grenland također štiti dio takozvanog GIUK (Grenland, Island, Ujedinjeno Kraljevstvo) prolaza, gdje NATO prati kretanje ruske mornarice u sjevernom Atlantiku.
Američko Ministarstvo odbrane operiše i udaljenom svemirskom bazom Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda, izgrađenom nakon što su SAD i Danska 1951. potpisale Sporazum o odbrani Grenlanda. Baza podržava sisteme za rano upozorenje na raketne napade, raketnu odbranu i svemirski nadzor za SAD i NATO.
Trump o tome zašto je Grenland dio danskog kraljevstva
“Činjenica da im je neki brod pristao tamo prije 500 godina ne znači da posjeduju tu zemlju. Siguran sam da smo i mi imali puno brodova koji su tamo dolazili”, kazao je Trump.
Činjenice: Prvi ljudi stigli su na sjeverni Grenland oko 2500. godine prije nove ere, putujući iz područja današnje Kanade nakon što se uski moreuz koji ostrvo dijeli od Sjeverne Amerike zamrznuo. Nordijski istraživač Erik Crveni stigao je oko 985. godine nove ere s flotom vikinških brodova, prema srednjovjekovnim islandskim sagama.
Godine 1721. luteranski misionar Hans Egede stigao je na Grenland i započeo nastojanja da preobrati autohtono stanovništvo na kršćanstvo, što označava početak moderne danske kolonizacije Grenlanda, koji je formalno postao danska kolonija 1814. Američka vlada priznala je pravo Danske na cijeli Grenland više od jednog stoljeća kasnije.
“Ista je logika i kada govorimo o SAD-u i suverenitetu, zar ne? Nekoliko brodova stigne iz Evrope i sada posjedujete Sjedinjene Američke Države”, rekao je Østhagen iz Instituta Fridtjof Nansen, dodavši: “Autohtono stanovništvo je bilo tu prije vas.”
Godine 2009. Grenland je postao samoupravna zemlja unutar danskog kraljevstva. Ostrvo ima pravo na nezavisnost kada je zatraže lokalni birači.
Međunarodno pravo se kroz stoljeća razvijalo, od kolonijalnih sila koje su osvajale teritorije do modernih sporazuma kojima se poštuju granice uglavnom uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata.
Ulrik Pram Gad, viši istraživač i stručnjak za sigurnost na Arktiku pri Danskom institutu za međunarodne studije, rekao je da je nakon rata ostalo važno, posebno za SAD, da se države uzdrže od nasilnog nametanja svoje moći nad drugim teritorijama.
“Ne bismo trebali samo grabiti i ići u rat”, rekao je i dodao: “Umjesto toga, to bi trebali biti narodi koji odlučuju o vlastitoj samoodređenosti.”