Dodik ostaje na čelu SNSD-a, CIK potvrdio prijavu stranke.
Prijavu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za predstojeće izbore potpisao je Milorad Dodik, što je Središnje izborno povjerenstvo BiH (CIK) i službeno prihvatilo.
Ova odluka znači da Dodik može i dalje obnašati funkciju predsjednika stranke, budući da se ta dužnost ne financira iz javnih sredstava te nije u sukobu s propisima koji uređuju obnašanje javnih funkcija.
U političkoj praksi BiH, biti predsjednik SNSD-a podrazumijeva značajan utjecaj na gotovo sve ključne političke i institucionalne procese u zemlji. Time Dodik, i bez formalne izvršne funkcije na državnoj razini, zadržava presudnu ulogu u donošenju odluka i oblikovanju političkog smjera entiteta i šire.
Politički zaokret u Republici Srpskoj: od bojkota izbora do punog sudjelovanja
U svega dva mjeseca, politička scena Republike Srpske doživjela je potpuni preokret. Stranke koje su donedavno tvrdile da izbori za predsjednika entiteta neće biti održani, danas su među prvima predale prijave za sudjelovanje. Istodobno, referendum koji je u početku najavljivan kao odgovor na sudske i odluke CIK-a sada se odgađa, a građani situaciju prate s dozom zbunjenosti i nepovjerenja.
Dok jedni tvrde da su iznenađeni razvojem događaja, drugi smatraju da su političke kalkulacije bile predvidljive i da je sve unaprijed pažljivo isplanirano.
Presuda i njene posljedice
Podsjetimo, Sud Bosne i Hercegovine je 1. kolovoza osudio Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja funkcija financiranih iz javnih sredstava.
Nekoliko dana kasnije, Središnje izborno povjerenstvo BiH (CIK) Dodiku je oduzelo mandat. Iako je njegov pravni tim uložio žalbu, Sud BiH ju je odbio, čime je odluka postala pravomoćna krajem kolovoza.
To je otvorilo put CIK-u da raspiše prijevremene predsjedničke izbore, zakazane za 23. studenog 2025. godine. Međutim, u Banjoj Luci su vladajuće stranke u početku odbile priznati takav scenarij, a Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je zaključke kojima se potvrđivalo da je Dodik i dalje legitimni predsjednik te da izbori „neće biti provedeni“.
Politički obrat i promjena odluka
CIK nije odstupio od zakonskih obveza i nastavio je s pripremom izbornog procesa.
U međuvremenu je veći dio opozicije najavio sudjelovanje na izborima, dok su prijetnje o mogućem sprječavanju izbornog procesa ostale bez odjeka.
Potpuni zaokret dogodio se nekoliko dana prije isteka roka za prijave – NSRS je ukinula vlastite zaključke i donijela nove, kojima je svakoj stranci ostavljena sloboda da sama odluči o sudjelovanju.
Ubrzo nakon toga, SNSD je službeno predao prijavu za izbore.
Time je postalo jasno da najveća stranka u Republici Srpskoj, čiji je predsjednik Milorad Dodik, prihvaća sudjelovanje u izbornom procesu, iako je ranije tvrdila suprotno.
Kandidat SNSD-a bit će Siniša Karan, profesor ustavnog prava i donedavni ministar unutarnjih poslova, za kojeg stranka tvrdi da ima „potrebnu stručnost i autoritet u obrani ustavno-pravnog položaja Republike Srpske“.
Opravdanje za promjenu kursa
SNSD je svoju odluku obrazložio time da nije imao alternativu, optužujući opoziciju da je odustala od dogovorenog bojkota izbora.
„Nismo imali izbora osim uključiti se u političku borbu i sačuvati Srpsku od ugrožavanja“, izjavio je Dodik, nakon čega su i drugi stranački dužnosnici počeli isticati isti stav.
Istodobno, Srpska demokratska stranka (SDS), najveća oporbena grupacija, predstavila je vlastitog kandidata – profesora Branka Blanušu iz Banje Luke. Ipak, Blanuša se u javnosti percipira kao autsajder, jer SNSD i dalje ima najstabilniju infrastrukturu i podršku birača, unatoč činjenici da je Dodik formalno izvan izvršne vlasti.
SDS se trenutno nalazi u unutarnjoj krizi, bez predsjednika i s podijeljenim savezničkim strankama, dok se Partija demokratskog progresa (PDP) još nije jasno izjasnila o podršci.
Dodik i dalje središnja figura
Iako će izbori 23. studenog označiti kraj Dodikova predsjedničkog mandata, njegov politički utjecaj neće nestati.
Prijavu SNSD-a potpisao je sam Dodik, a CIK je tu prijavu potvrdio bez primjedbi.
To mu omogućuje da ostane predsjednik stranke, budući da se ta funkcija ne financira iz proračuna.
U političkom sustavu BiH, predsjednici najvećih stranaka često imaju presudnu ulogu u donošenju odluka na državnoj razini, pa tako i Dodik, unatoč formalnim ograničenjima, ostaje jedan od najutjecajnijih aktera.
Njegova će uloga, doduše, biti manje institucionalna, ali i dalje presudna u oblikovanju odnosa snaga unutar BiH.
Referendum u sjeni izbora
Najavljivani referendum, prvotno zakazan za 25. listopada, više puta je odgađan – prvo na 23. studenog, a potom se spominje i 9. siječnja, Dan Republike Srpske.
Pitanje referenduma, međutim, postalo je gotovo simbolično, jer predviđa da se građani izjasne prihvaćaju li odluke „neizabranog stranca“ (misli se na visokog predstavnika Christiana Schmidta) i odluku CIK-a o oduzimanju Dodikova mandata.
S obzirom na to da su izbori već zakazani, a politička realnost se promijenila, referendumska ideja sve više gubi smisao, pretvarajući se u politički alat za mobilizaciju birača uoči glasanja.
Zaključak
Politička dinamika u Republici Srpskoj posljednjih tjedana pokazala je brzinu promjena i fluidnost stavova – od negiranja institucija do potpunog uključivanja u izborni proces.
Bez obzira na pravosnažnu presudu i formalne zabrane, Milorad Dodik ostaje ključna figura političkog života u BiH, dok se izbori 23. studenog nameću kao test političke stabilnosti i snage njegovog naslijeđa.