Kako američka sigurnosna zaštita za Europu slabi, sve se češće otvara pitanje sposobnosti EU da brzo i jedinstveno djeluje. Trenutni sustav jednoglasnog odlučivanja, posebno u vanjskoj i sigurnosnoj politici te proširenju Unije, sve više se smatra preprekom učinkovitosti.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je na prelazak na odlučivanje kvalificiranom većinom u određenim područjima, ističući da pravo veta paralizira EU. Istraživanja pokazuju da su države članice veto koristile najmanje 30 puta između 2016. i 2022. godine.
Primjeri blokada, poput mađarskog veta na pomoć Ukrajini, dodatno su pojačali pozive na promjene. Njemačka i Francuska predvode inicijativu za reformu, dok se manje države protive zbog straha od preglasavanja i gubitka zaštite nacionalnih interesa.
Protiv promjene je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji veto vidi kao ključni mehanizam obrane manjih država. Slično stajalište zauzimaju i neki hrvatski eurozastupnici, upozoravajući na opasnost dominacije velikih država.
Iako se razmatraju različiti modeli reforme, paradoks ostaje – za ukidanje veta potrebna je jednoglasna odluka svih članica. Rasprava time zadire u samu srž EU: ravnotežu između učinkovitosti i očuvanja konsenzusa.
Američki filozof Francis Fukuyama smatra da EU mora prijeći na odlučivanje kvalificiranom većinom kako bi spriječila blokade i ostvarila politički utjecaj razmjeran svojoj ekonomskoj snazi.