Turska najvjerovatnije neće učestvovati u planiranoj međunarodnoj stabilizacijskoj misiji u Pojasu Gaze, iako je formalno jedan od garanata mirovnog plana. Odluka je uslijedila nakon što je Izrael poručio da se protivi prisustvu turskih snaga u operaciji u kojoj bi trebalo da učestvuje oko 5.000 vojnika.
Američki državni sekretar Marco Rubio potvrdio je da će sastav misije biti formiran uz saglasnost Izraela, koji mora odobriti nacionalne kontingente uključenih zemalja. Iako je Ankara ponudila da pošalje svoje trupe, izraelska strana je jasno stavila do znanja da tu ponudu ne prihvata.
Zategnuti odnosi Ankare i Tel Aviva
Odnosi između Turske i Izraela već duže vrijeme su narušeni, prije svega zbog različitih stavova o ratu u Siriji i podrške koju Ankara pruža političkim strukturama bliskim Hamasu. Izraelska vlada turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana smatra prebliskim Muslimanskoj braći i Hamasu, što dodatno otežava politički dijalog.
Odluka da se Turska isključi iz misije izazvala je brojne reakcije jer je Ankara garant Trumpovog mirovnog sporazuma s 20 tačaka, a posjeduje i jednu od vojno najspremnijih armija u regionu. Prema izvorima iz diplomatskih krugova, misiju bi trebalo da predvodi Egipat, dok se učešće očekuje i od Indonezije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Te zemlje zagovaraju da operacija dobije mandat Savjeta bezbjednosti UN-a, iako neće djelovati direktno pod njegovim okriljem.
Uloga SAD-a i formiranje koordinacionog centra
Stabilizacione snage će sarađivati s američkom vojnom jedinicom Civil-Military Coordination Centre (CMCC), koja je nedavno otvorena u izraelskom gradu Kiryat Gat. Centar, u kojem djeluju i savjetnici iz Velike Britanije, Francuske, Jordana i Emirata, otvorio je američki potpredsjednik JD Vance.
CMCC će, pored vojne koordinacije, imati zadatak da učestvuje u raspodjeli humanitarne pomoći Gazi, iako su granični prelazi i dalje zatvoreni.
Planirano je da međunarodna misija preuzme razoružanje Hamasa i obezbijedi uslove za formiranje prelazne palestinske vlade. O tom pitanju se još pregovara, dok izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbacuje mogućnost da Palestinska uprava ima ulogu u budućem uređenju Gaze. U međuvremenu su palestinske frakcije Hamas i Fatah u Kairu postigle dogovor o formiranju privremenog komiteta nezavisnih stručnjaka, koji bi upravljao osnovnim institucijama u Gazi.
Turski tim čeka dozvolu za ulazak
Iako se Ankara neće vojno uključiti, turska agencija za upravljanje katastrofama AFAD, sa 81 članom i specijalizovanom opremom, još čeka izraelsko odobrenje da iz Egipta uđe u Pojas Gaze i pruži humanitarnu pomoć.
Predsjednik Erdoğan izjavio je da Sjedinjene Američke Države moraju izvršiti veći pritisak na Izrael da poštuje obaveze iz Trumpovog plana, uključujući moguće sankcije i ograničenja u prodaji oružja.
Spor oko uloge UNRWA-e
Američki sekretar Rubio ponovo je kritikovao Agenciju UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA), nazvavši je “podružnicom Hamasa”. Njegov stav naišao je na oštre reakcije iz Evrope, Ujedinjenih nacija i Međunarodnog suda pravde (ICJ), koji je ove sedmice zaključio da UNRWA ostaje “nezamjenjiv kanal za dopremu humanitarne pomoći”. Sud je istakao da Izrael nije dostavio dokaze koji bi potvrdili navode o infiltraciji Hamasa u tu agenciju.
Zajedničko američko-izraelsko protivljenje UNRWA-i stvara dilemu, budući da Trumpov mirovni plan predviđa angažman UN-a u distribuciji pomoći, ali bez uključivanja upravo te organizacije.
Humanitarna situacija i reakcije međunarodne zajednice
Norveška, koja je prošle godine predložila rezoluciju na osnovu koje je ICJ dao mišljenje o legalnosti izraelskih postupaka, sada priprema novi prijedlog kojim bi se Izrael obavezao da omogući nesmetan ulazak humanitarne pomoći u Gazu.
Prema dogovoru iz mirovnog plana, u Gazu bi svakodnevno trebalo stizati 600 kamiona s pomoći, dok trenutno ulazi svega oko 89, što predstavlja tek 14 posto predviđenog obima.
UNRWA je u novom saopštenju poručila da se nasilje širi i na okupiranu Zapadnu obalu, uključujući Istočni Jerusalem, te da se nastavlja nezakonita aneksija palestinskih teritorija. “Porodice žive u stalnom strahu i neizvjesnosti. Budućnost Gaze i Zapadne obale mora biti zajednička”, navela je agencija.
Šef UN-ove humanitarne kancelarije OCHA, Tom Fletcher, nakon posjete Gazi izjavio je:
“Imali smo osjećaj kao da hodamo kroz ruševine Hirošime, Staljingrada ili Dresdena.”
Kraj sukoba na horizontu
Hamas je u petak saopštio da je od međunarodnih posrednika dobio uvjeravanja da je rat faktički završen, te da je s Fatahom potpisao sporazum o formiranju prelazne uprave koja će, uz podršku arapskih zemalja i međunarodnih organizacija, voditi osnovne civilne poslove u Gazi.